B vitamin, odnosno vitamini B kompleksa su skupina vitamina koju tijelo ne može samostalno proizvesti, već ih tijelo uzima iz hrane. Oni su vrlo bitni za brojne metaboličke procese u organizmu, a njihovo djelovanje vrlo je složeno pa se tako nedostatak samo jednog od njih može odraziti na djelovanje ostalih pa se zbog toga najčešće uzimaju zajedno.
Također, vitamin B je topiv u vodi pa ga tako naše tijelo ne pohranjuje, već odmah iskorištava. Eventualni višak izlučuje putem mokraće pa se njime gotovo nemoguće predozirati, baš kao ni s D vitaminom.
Tiamin i niacin za zdravlje srca i krvožilnog sustava
Prvi u nizu B vitamina, kojeg možete kupiti u internetskoj trgovini Nature’s Finest, je vitamin B1 ili tiamin koji ima vrlo važnu ulogu u preradi ugljikohidrata, masti i proteina u organizmu. Uz to, tiamin je vrlo važan i za rad srca te krvožilnog i živčanog sustava, a najviše ga ima u iznutricama, jajima, mesu, cjelovitim žitaricama, pšeničnim klicama, zelenom lisnatom povrću, orasima, grašku, grahu i kikirikiju
Osim tiamina, radu krvožilnog i živčanog sustava pomaže i još jedan važan B vitamin, i to onaj oznake B3, koji je važan za dobivanje energije iz glukoze, proizvodnju hormona i rad probavnog sustava, a pronaći ga možemo u peradi, ribi, mliječnim proizvodima i mahunarkama.
Uz ribioflavin dišemo, a uz biotin rastemo
Riboflavin, drugi je u skupini kompleksa B vitamina, a nužan je za stvaranje energije iz ugljikohidrata, masti i proteina. Uz to, riboflavin je zadužen i za disanje, vid i rast, a najviše ga ima u mliječnim proizvodima, jajima, mesu, zelenom povrću, cjelovitim žitaricama i orašastim plodovima.
Uz riboflavin, rastu stanica pomaže i biotin, sedmi član kompleksa B vitamina, koji je uz rast stanica važan i za metabolizam ugljikohidrata, proteina, masti i aminokiselina. Najviše biotina ima u kvascu, žumancu, gljivama, bananama, kikirikiju, cvjetači i mrkvi.
Piridoksin jača imunitet
Oduvijek, a posebno danas je važno održavati imunološki sustav u dobrom stanju, a za to će nam pomoći piridoksin, šesti B vitamin u B kompleksu. Osim za imunitet, piridoksin je vrlo važan za stvaranje krvnih stanica i hormona te za rad mozga i „biološkog sat“. Najviše piridoksina ima u iznutricama, puretini, tunjevini, kvascu, bananama, grožđicama, špinatu, soji i krumpiru. Istraživanja su pokazala dobru primjenu piridoksina kod idućih stanja:
- srčanih bolesti jer smanjuje rizik od nastanka srčanih bolesti i zastoja
- mučnina i povraćanja za vrijeme trudnoće
- depresije jer sudjeluje u proizvodnji seratonina (hormona sreće) čiji je nedostatak povezan s depresijom
- predmenstrualog sindroma jer ublažava njegove simptome
- sindroma karpalnog tunela
- reumatodinog artitisa
- Parkinsonove bolesti
Sintetizira DNK
Vjerojatno najpoznatiji vitamin B je folna kiselina koja je ključna za sintezu DNK, odnosno za izgradnju novih stanica zbog čega se pije u trudnoći. Osim toga, folna kiselina sudjeluje i u stvaranju crvenih krvnih stanica, eritrocita, pa je važna i za zdravlje krvožilnog sustava. Folnu kiselinu najčešće možemo naći u:
- zelenom lisnatom povrću
- mahunarkama
- citrusima
- pšeničnim klicama
- cjelovitim žitaricama
- mesu
Dio kompleksa B vitamina
Baš kao i D vitamin, kolin i inozitol pripadaju vitaminima iako prema svojoj strukturi nisu vitamini, ali na sličan način sudjeluju u metaboličkim procesima i prijenosu živčanih impulsa. Kolin sudjeluje u izgradnji mijelinske ovojnice koja štiti živce te je ključna za sintezu neurotransmitera acetilkolina, dok inozitol opušta živčanu napetost, djeluje na potištenost, tjeskobu i potiče kvalitetan san.
Najbolji izvori koalina su jaja, soja, životinjska masnoća, zobeno brašno i povrće, dok inozitol nalazimo u hrani životinjskog podrijetla, cjelovitim žitaricama i povrću. Zajedno pomažu u pretvorbi estradiola u estriol, manje opasan oblik hormona, a njihove uzimanje se preporuča kod endometrioze, fibrocfističnih dojki te karcinoma dojke i uterusa.
Antirahitični vitamin D
D vitamin ili kalciferol poznatiji je pod nazivom antirahitični vitamin ili vitamin sunca. Vitamin D smatra se vitaminom samo iz povijesnih razloga iako je prema svojoj strukturi on zapravo hormon (ima steroidnu strukturu). Zajedno s paratireoidnim hormonom regulira koncentraciju kalcijevih iona u plazmi i sprječava pojavu rahitisa.
Iako se u tijelu može sintetizirati u koži uz pomoć ultraljubičastog zraka iz provitamina, i dalje se najčešće unosi hranom. Najviše D vitamina ima u:
- ribljem ulju
- mesu
- mlijeku
- mliječnim proizvodima
- žumanjku
- nekim jestivim gljivama
Potrebni dnevni unosi D vitamina kod odraslih su vrlo mali i iznose od 5 do 10 μg pa ih oni nadoknađuju izlaganjem suncu ili hranom. Njegova najveća uloga ogleda se u održavanju homeostaze i konstantne koncentracije kalcija i fosfata u plazmi, jačanje kostiju i zubi.
Pročitajte i sljedeće članke:
- Vitamin kojeg tijelo ne proizvodi
- Alge kao asocijacija na sushi
- Određivanje ovulacije vrlo je bitno za trudnoću i zdravlje
- Do dugih trepavica na prirodan način
- Kako spriječiti nadutost i vratiti normalnu probavnu funkciju?